POVIJEST I GEOGRAFIJA

POVIJEST

Tragovi ljudskih naselja na području Švicarske potječu iz ranog paleolitika. U 2. st. naseljavali su zapadni dio zemlje kelti, koji su ratovali s Rimom, i nakon Cezarove pobjede kod Bibracte potpali pod njegovu vlast. U 3. i 4. st. istočnu Švicarsku počinju zaposjedati Alemani, a zapadni su dio u drugoj polovici 5. stoljeću zauzeli Burgundi. Od 6. st. Švicarska je uz prekide bila u sastavu franačke države. Od 11. do 13. st. gotovo su cijelim teritorijem sjevernim od Ženevskog jezera vladali grofovi, poslije vojvode od Zahringena. U drugoj polovici 12. st. dominiraju u jugozapadnom dijelu zemlje grofovi Savojski, a na sjeveroistoku grofovi Habsburški. 

^ Grofovi Habzburški

^ Grb grofova Habzburških

GEOGRAFIJA

RELJEF

Sastoji se od tri geografska djela: Jure na sjeverozapadu, Švicarske visoravni u srednjem dijelu i Alpa na jugu i jugoistoku. Dolinom Rhone, Gotthardskim masivom i dolinom Rajne odvojene su Bernske i Glarnske Alpe na sjeveru od Peninskih (najviši vrh u Švicarskoj Dufour, 4633 m), Lepontskih i Retijskih na jugu. Na Peninskim i Bernskim Alpama, nalazi se najveće alpsko područje ledenjaka (Altschgletscher). 

KLIMA

Na Švicarskoj visoravni klima je uglavnom topla. Klima južnih alpskih dolina približava se sredozemnoj. Viši dijelovi Švicarske imaju izrazito planinsku klimu; u Davosu (na 1560 m visine) prosječna siječanjska temperatura -7⁰C, srpanjska 12⁰C.

Najveću godišnju veličinu oborina (više od 2000 mm) imaju rubni dijelovi Alpa. Unutrašnji planinski dijelovi sa zatvorenim dolinama znatno su suši (do 600 mm u dolini gornje Rhone). Na sjevernoj strani Alpa i na Švicarskoj visoravni karakterističan je suh i topao vjetar (fän) koji uzrokuje nagle promjene temperature. Izuzetno blaga klima jest na obalama jezera.

VODE

Gusta riječna mreža pripada sljevu Sjevernog i Sredozemnog mora s Jadranskim i Crnim morem. U Gotthardskom masivu izviru velike rijeke zapadne Europe: Rajna, duga 375 km (u Švicarskoj) i Rhone, 264 km. Veći su vodeni tokovi Tessin (pritok Pada) i Inn (pritok Dunava). Rijeke se ističu hidroenergetskim potencijalom koji se u velikoj mjeri iskorišćuje. Na sjeverozapadu Nešatelsko jezero u srednjem dijelu Ciriško, Firvaldštatsko i druga manja jezera. Lugansko jezero i Lago Maggiore Švicarsku dijele od Italije, Ženevsko od Francuske, a Bodensko jezero od Njemačke i Austrije.

PLANINE

Švicarska je alpska zemlja čija je prosječna nadmorska visina 500 - 800 m. Njeni najviši vrhovi prelaze i preko 4 000 m. Najviši vrhovi su Monta Rosa 4 635 m i Matterhorn 4 478 m. Klima je umjereno - kontinentalna, dok je na planinama planinska te alpska. Tokom zime puše vjetar zvani fän, koji puše s Alpa u pravcu dolina. Prirodna vegetacija nižih područja uglavnom nije sačuvana; do 800 m prevladavaju kulture. Iznad 800 m rasprostranjena je lišćarska šuma, koja visinom prelazi u četinarsku. Pojas četinara pruža se u središnjem dijelu Alpa do 2300 m, a visogorske livade i pašnjaci do snježne granice (oko 3000 m).